BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 22.10.

23.10.2018. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Sprovođenje Minskih sporazuma - kliknuti na kartu za uvećanje


Karta situacije na frontu za 20.10. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 22
.10.



Stanje na frontu 
.



Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 22.10.

 

 Crna Gora produžila sankcije Rusiji Crna Gora, Ukrajina, Norveška i Alьbanija priključile su se produženju sankcija EU prema Rusiji, navodi se u saopštenju Saveta EU.
Kako se navodi, ove zemlje su se pridružile produženju sankcija protiv Rusije, a koje su produžene do 15. marta 2019. godine.

"Zemlje će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom odlukom Saveta. Evropska Unija primećuje ovu posvećenost i pozdravlja je", navodi se u saopštenju.

Evropska Unija je 13. septembra proširila individualne sankcije protiv ruske strane za pola godine.


Ukrajinski predsednik, Petro Porošenko, podržao je odluku o sankcijama, naglašavajući da Ukrajina i Evropska Unija imaju "jedinstveni, nepokolebljivi front".


S druge strane, danas je predsednik Putin potpisao ukaz o uvođenju sankcija Ukrajini.

Putin: Sevastopolj je oduvek bio deo Rusije Sevastopolj je formalno i pravno, oduvek bio deo Rusije, rekao je predsednik Vladimir Putin.

Danas je predsednik Putin održao radni sastanak sa gradonačelnikom Moskve Sergejom Sobjanjinom, tokom kojeg se predsednik informisao kako se razvija saradnja sa Sevastopoljom, a kojeg Moskva tradicionalno pomaže.

Sobjanjin je napomenuo da su Sevastopolj i Moskva pobratimski gradovi, da je glavni grad pomagao krimskom gradu "u svako doba, čak i kada Sevastopolj nije bio deo Rusije".

Kao odgovor, Putin je primetio da je pravno "Sevastopolj" oduvek bio deo Rusije".


"To je bio grad centralne podređenosti, čak i kada je prebačen - nezakonitom predajom - Krim iz sastava RSFSR-a u ukrajinski SSR. Nezakonito zato što je odluku doneo Prezidijum Vrhovnog saveta RSFSR-a Ukrajine, a potom odobrio Prezidijum Vrhovnog saveta SSSR-a", objasnio je Putin.

A prema zakonu, nastavio je predsednik, ovu odluku trebalo je da odobri Vrhovni savet republika i Vrhovni savet SSSR-a.

"Ali čak i sa ovim ilegalnim, u stvari, procesom, Sevastopolj je jednostavno zaboravljen, nije bio prebačen iz RSFSR-a u Ukrajinu. Znači, formalno i zakonito, on je uvek bio deo Rusije", dodao je Putin.


Predsednik se takođe zahvalio Sobjanjinu za podršku Sevastopolju.


Putin potpisao ukaz o sankcijama Ukrajini Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o ekonomskim merama koje će biti preduzete kao odgovor na antiruske sankcije Ukrajine, objavljeno je na sajtu Kremlja.

U ukazu se ističe da je ova odluka doneta „u odgovor na neprijateljske i protivrečne međunarodne pravne postupke Ukrajine vezane za uvođenje restriktivnih mera protiv građana i pravnih lica Rusije“, kao i „u cilju zaštite nacionalnih interesa“, prenose 
RIA Novosti.

Navodi se da su sankcije odgovor na "postupke Ukrajine koje su u suprotnosti sa međunarodnim pravom, povezanim sa uvođenjem restriktivnih mera protiv građana i pravnih lica Ruske Federacije".

Takođe je navedeno je da će Rusija ukinuti posebne ekonomske mere ako Ukrajina ukine sankcije protiv Rusa i ruskih kompanija.

Vladi Rusije je naloženo da „utvrdi spiskove fizičkih i pravnih lica prema kojima će biti primenjene specijalne ekonomske mere“, kao i da „definiše specijalne ekonomske mere koje će biti primenjene na fizička i pravna lica“.

Odnosi Moskve i Kijeva pogoršali su se nakon državnog prevrata u Ukrajini, povratka Krima u sastav Rusije i početka ustanka u Donbasu.

U januaru 2015. godine Vrhovna rada donela je odluku u kojoj se Rusija naziva „državom-agresorom“. Kijev je više puta optuživao Moskvu za mešanje u poslove Ukrajine, a naročito za učešće u sukobu na jugoistoku zemlje, vođenju „hibridnog rata“, špijunaže i sajber-napade. Rusija negira ove optužbe i naziva ih neosnovanima. Moskva je više puta saopštila da nije strana u unutrašnjem ukrajinskom sukobu i da je zainteresovana da Kijev prevaziđe političku i ekonomsku krizu.    

Antiohijski i srbski patrijarh pozvali na dijalog Konstantinopolja i Moskve Antiohijski patrijarh Jovan X i srbski patrijarh Irinej pozvali su konstantinopoljskog patrijarha Vartolomeja da „obnovi bratski dijalog“ sa Ruskom pravoslavnom crkvom kako bi se rešio sukob između Konstantinopolja i Moskve i očuvao mir u pravoslavnoj crkvi.
Poglavari Antiohijske i Srpske pravoslavne crkve dali su zajedničku izjavu u vezi sa situacijom u Ukrajini, koja je objavljena na zvaničnim internet portalima obeju crkava, prenose RIA Novosti.

U izjavi se navodi da bi dešavanja u Ukrajini mogla da potraju i izazovu stanje trajne podele između svih članova pravoslavne crkve, što bi moglo da nanese štetu za pravoslavni svet, pa su potrebni dijalog i molitva.

„Iz ovog razloga, a s obzirom na hitnu potrebu da se izbegne dalja eskalacija sadašnje krize, srbski i antiohijski patrijarh apeluju na svoga sabrata, Njegovu svetost vaseljenskog patrijarha, da uspostavi bratski dijalog sa Ruskom pravoslavnom crkvom kako bi se, uz bratsku podršku i učešće svih drugih predstojatelja pomesnih pravoslavnih autokefalnih crkava, razrešio sukob između Konstantinopoljske i Moskovske patrijaršije i vratila sveza mira u pravoslavnoj crkvi“, ističe se u saopštenju.

Dva patrijarha su naglasila da je danas, kada se pravoslavni svet suočava sa različitim opasnostima i izazovima, od velikog značaja jačanje jedinstva Crkve. I za to je neophodno donošenje odluka koje počivaju na tradicionalnom kanonskom poretku pravoslavne crkve i na konsenzusu pravoslavnih crkava, bez obzira na njihovu veličinu“, dodaje se u saopštenju.

Jedino zajedničko razmatranje i donošenje odluka predstavlja efikasan način za izbegavanje spornih pitanja između pravoslavnih crkava, ne prelazeći u podelu, navodi se u saopštenju.
 
„Interes pravoslavne crkve zahteva samokritičko razmatranje svih jednostranih procesa, odluka, ali zahteva i ozbiljno, delotvorno i postepeno obnavljanje duha jedinstva, saglasja, sabornosti i primenu načela konsenzusa pri pristupanju i odlučivanju po zajedničkim pitanjima među pravoslavnim crkvama, među kojima su i odluke koje se tiču crkvene autokefalnosti“, naglašava se u izjavi.

Ranije su sličnu zajedničku poruku dali i patrijarh aleksandrijski Teodor i mitropolit varšavski i cele Poljske Sava. U svojoj izjavi oni su pozvali sve one od kojih zavisi otklanjanje crkvenih nesporazuma u pogledu davanja autokefalnosti Ukrajinskoj crkvi da učine sve što je u njihovoj moći da spreče pretnju konflikta i uspostave crkveni poredak na ukrajinskom tlu. Sada se pravoslavlje u Ukrajini nalazi pred iskušenjima, smatraju poglavari tih crkava.

Usled odluke Konstantinopoljske patrijaršije da započne proces priznavanja autokefalnosti nekanonskoj ukrajinskoj crkvi Sinod Ruske pravoslavne crkve (RPC) je objavio da prekida euharističko opštenje sa Konstantinopoljskom patrijaršijom. Sinod RPC je tu odluku nazvao kanonski ništavnom i ocenio da je odluka Konstantinopolja o poništavanju akta iz 1686. godine, kojim je Kijevska mitropolija predata u nadležnost Moskovskoj patrijaršiji - politička.

Raskid odnosa obuhvata sve kanonske teritorije RPC, uključujući Ukrajinu i Belorusiju. Moskva je saopštila da je Konstantinopoljska patrijaršija izgubila pravo da se naziva centrom za koordinaciju cele pravoslavne crkve.
Ukrajina - iz minuta u minut -

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »